Izazov nove religioznosti

„Izazov nove religioznosti“, zbornik, (o. J. Bebić, Hrsg.), Biblioteka „Diaspora croatica“ knj. 7, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt am Main, 2005., 392 str., cijena: EUR 8,00

ZB-2004-txt„Izazov nove religioznosti“ – naziv je šestog po redu dvojezičnog (hrvatski i njemački) zbornika radova s pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe koji je održan od 6. do 8. listopada 2004. u Untermarchtalu kod Ulma. Objavljen je kao i prethodni zbornici u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. U radu skupa sudjelovao je i dubrovački biskup mons. dr. Želimir Puljić, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, a tijekom skupa sudionike je u Rottenburgu primio tamošnji biskup Gebhard Fürst.

Predavači dr. o. Mijo Nikić iz Zagreba, mr. fra Josip Blažević iz Vinkovaca i dr. fra Šimun Šito Ćorić iz Solothurna u Švicarskoj, govorili su svatko sa svoga motrišta o toj sve aktualnijoj tematici koja potiče i odgovorne u Crkvi da joj posvete više pozornosti te cjelovito pronađu odgovore o razlozima tako brzog širenja vjerskih pokreta i sekti po čitavome svijetu.

Dr. Nikić je u predavanju naslovljenom „Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim pokretima” istaknuo kako novi religiozni pokreti i vjerske sekte uglavnom daju prednost afektivnosti pred razumom, a to znači da kod većine dominira neka čudna misterioznost, razni zanosi, često na granici histeričnoga ponašanja. Sljedbe u velikoj mjeri njeguju tzv. fundamentalno, nekritičko tumačenje Biblije. „U nemalom broju sljedba odlučujuću ulogu igra objava i proroštvo, ekstatične pojave i opsjednutost nadosjetilnim. Većina tih pokreta ima živoga karizmatskog vođu koji je vrlo autoritativan i često traži posvemašniju poslušnost. Program pokreta je šarolik: od neokršćanskih do protukršćanskih stavova.” U drugom predavanju naslovljenom „Isus Krist −donositelj vode žive − crkveno promišljanje o new ageu“ dr. Nikić je između ostalog kazao kako je Katolička Crkva preko svojih institucija u Vatikanu, koje se brinu za čistoću vjere, tražila od nacionalnih biskupskih konferencija da odgovore na pitanje o razlozima širenja vjerskih pokreta i sekta po čitavom svijetu. Na taj upit stigli su u Vatikan odgovori od 75 biskupskih konferencija diljem svijeta. Prema njima, razlozi za nastanak vjerskih sljedba su sljedeći: traganje za pripadnošću, za odgovorima, za cjelovitošću, te za kulturnim identitetom; potreba za priznanjem i osobitošću, traganje za transcendencijom, potreba za duhovnim vodstvom, potreba za vizijom tj. novim svijetom te potreba za sudjelovanjem i angažmanom. Crkva je dokumentom „Isus Krist – donositelj vode žive −crkveno promišljanje o new ageu“ izišla u susret svojim vjernicima i ukazala na očite kao i skrivene zablude koje su prisutne u tom globalnom pokretu. „Dokument jasno daje do znanja da nije moguće vjerovati i u Krista i u Vodenjaka. Ovo je situacija, kaže dokument, u kojoj se stoji ili na jednoj ili na drugoj strani.”

„Terapeutski alternativni pokreti − pastoralno teološki izazov” naziv je predavanja dr. Blaževića koji je između ostalog kazao: „U konvencionalnoj medicini prisutan je nedostatak respektiranja duhovne komponente, a u terapeutskim alternativnim pokretima ističe se duhovna dimenzija bolesti. Pritom je pojam duha kontrovezno interpretiran.” Među smjernicama autor predlaže uprisutnjenje svijesti o kršćanskom smislu patnje kako ga izlaže papa Ivan Pavao II. u dokumentu „Spasonosno trpljenje“ te predlaže žurno razvijanje terapijske teologije. U drugom predavanju „Joga − izazov kršćanskoj vjeri“ dr. Blažević je ustanovio da se jogu na Zapadu promiče pod tri vida: kao gimnastiku, kao sredstvo sjedinjenja s Bogom, ili i kao gimnastiku i kao sredstvo postizanja sjedinjenja s Bogom. U kontekstu „new agea” joga se nameće kao „filter za ideje novog doba”. Ukazao je na sadržaj Pisma Kongregacije za nauk vjere o nekim vidovima kršćanske meditacije u kojemu je izložen i katolički stav prema jogi. O opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim i sličnim pokretima govorio je dr. Ćorić koji je između ostalog kazao: „Koliko god religioznost nedvojbeno imala iscjeliteljski karakter i bila značajan element u postizanju i očuvanju duševnog zdravlja, valja upozoriti i na moguće nezdrave dimenzije određenih vidova religioznoga i onoga što se uz vjeru veže, primjerice fenomen okultnih pojava.“ Upozorio je na pogubnost za duševno zdravlje vanjske religioznosti kao i na rezultate psiholoških istraživanja o mogućem religijskom induciranju psihičkih smetnja. Osvrnuo se također i na negativne utjecaje nezdrave religioznosti u svagdašnjem osobnom i društvenom životu. Posebno je govorio o tipovima religijskih smetnja u međuljudskim odnosima, te o karakteristikama religioznosti koje doprinose neuspjehu u borbi sa životnim zahtjevima. Predavanje je završio govorom o najčešćim opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim pokretima, kojih očito nije malo.

„Za tu smo se temu odlučili potaknuti činjenicom da neki pripadnici hrvatskih katoličkih zajednica, ne nalazeći u svojim zajednicama dovoljno pozornosti i topline ili iz nekoga drugog razloga, nerijetko brzopleto i nepromišljeno pristupaju raznim sljedbama (sektama) ili drugim, kršćanskim ili nekršćanskim, zajednicama”, kazao je u predgovoru zbornika delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić. Zbornik nudi priloge koji sadrže obilje važnih podataka i korisnih spoznaja o novim religioznim pokretima. Stoga će biti od posebne koristi pastoralnim djelatnicima, ali i svima drugima koje zanima ta sve izazovnija tematika. I ovoga puta čestitke Romani Kašaj za vrlo uspješno rješenje naslovnice.

Adolf Polegubić